Dan planeta Zemlje – podsjetnik na ljepotu i važnost očuvanja prirode


Prilikom hortikulturnog uređenja rotora Urinj, uz brojne druge vrste biljaka pronašli smo Mali kaćun (Orchis morio L.). Mali kaćun je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice orhideja koja raste na osunčanim i suhim travnjacima. Latinsko ime “Orchis” porijeklo vuče iz starogrčke riječi ὄρχις – orchis, što znači “testis”, a dobio ga je zbog specifičnog oblika gomolja, nalik testisima, dok riječ „morio“ ukazuje na cvijet sličan luđačkoj kapi. Zbog lijepih cvjetova ljudi su ga prikupljali i presađivali u vrtove, a u prošlosti je gomolj malog kaćuna korišten za proizvodnju lijekova za liječenje upale sluznice ili za pripravu toplog zaslađenog pića, salep.

Zbog svog egzotičnog izgleda, prekrasnih cvjetova i osebujnog cvata, orhideje s pravom nose naziv aristokrata biljnoga svijeta. Iako su jedna od najbrojnijih porodica biljaka, na prirodnim staništima vrlo su rijetke. Sve orhideje strogo su zaštićene vrste i zabranjeno ih je brati, skupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati.

Ugrožene su zbog zapuštanja travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i branja.

Da nema čovjeka, skoro cijelu Hrvatsku prekrivale bi šume. Prirodni travnjaci su razvijeni u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske jer je zbog male količine oborina onemogućen razvoj šumske vegetacije, a jednim dijelom prirodni su i visoko planinski travnjaci jer se na tim staništima zbog jakog vjetra, snijega i niskih temperatura nije mogla razviti šuma.

Dvije su osnovne vrste travnjaka – livade i pašnjaci. Livade se kose i s njih poljoprivrednici dobivaju sijeno. Na pašnjacima pasu ovce, koze, krave, konji i ostale životinje. U oba se slučaja biljke redovito kose ili ih pase stoka. To travi ne smeta jer vrlo brzo raste. Dapače, košnja je korisna jer se tako neprestano režu mlade stabljike drveća i grmlja.

Travnjaci u Hrvatskoj pomalo nestaju. Ljudi zamjenjuju sela gradovima, a travnjake stoga malo-pomalo osvaja šuma. Najprije zarasta grmljem, a onda ju počinje nadvisivati i drveće. Tako nestaju sve te biljne vrste koje žive uz trave, a s njima nestaju i životinje. Stoga travnjake treba čuvati.

Istraživanja biljnog svijeta na suhim travnjacima kod Krasice u Hrvatskom primorju ukazala su da se na oko 25-100 metara četvornih ovdašnjih suhih travnjaka može pronaći i do 60-tak pa i 100-tinjak biljnih vrsta.

Osim Malog kaćuna, na rotoru Urinj mogu se uočiti i druge vrste travnjačkih biljaka poput livadne grahorice, livadne kadulje, iglice (Geranium), mrtve koprive, trpuca, mlječike, sljeza, male krvare, hmeljaste vije, maslačka, komorača i mnogih drugih.

 

Izvori:
https://www.zagorje-priroda.hr/dani-orhideja/
https://prirodahrvatske.com/travnjaci/ – Goran Šafarek
https://ju-priroda.hr/hr/2023/01/skroviti-zivot-primorskih-travnjaka/